Usred krize troškova života i prijelaza s fosilnih goriva na niskougljične alternative, sektor energetike i komunalnih usluga suočava se s velikim promjenama. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), svijet je na putu da u sljedećih pet godina instalira više kapaciteta iz obnovljivih izvora nego što je instalirano od izgradnje prve komercijalne elektrane na obnovljive izvore prije više od 100 godina.
Ova tranzicija, obilježena napuštanjem oslanjanja na velike, pouzdane elektrane i prelaskom na mrežu brojnih manjih obnovljivih izvora, donosi nove izazove — uključujući nestabilnu proizvodnju, probleme s pouzdanošću sustava te sve veći utjecaj klimatskih promjena poput poplava, oluja i požara. Očekuje se da će digitalna transformacija, posebno primjena novih tehnologija poput umjetne inteligencije (AI), biti ključna za tehnološke direktore u upravljanju tim složenostima.
Ova transformacija donosi dodatne izazove, uz sve veće zahtjeve potrošača za pouzdanim, stalno dostupnim uslugama koje istovremeno smanjuju emisije stakleničkih plinova. Neki potrošači preuzimaju stvari u svoje ruke — proizvode vlastitu energiju i pohranjuju je. Istovremeno, plinske mreže pokušavaju pronaći načine za dekarbonizaciju i razumjeti što ciljevi smanjenja emisija znače za njihovo poslovanje.
Prema KPMG-ovom istraživanju CEO Outlook 2023, gotovo dvije trećine (64 %) direktora energetskih tvrtki smatra da je ulaganje u generativnu umjetnu inteligenciju (Gen AI) glavni prioritet, a 48 % očekuje povrat ulaganja u roku od tri do pet godina. Ipak, napredak u mnogim komunalnim poduzećima je spor, često zbog nedostatka znanja, sposobnosti ili otpora prema promjenama. Na primjer, mnogi energetski sustavi danas generiraju ogromne količine podataka — samo globalna flota vjetroturbina procjenjuje se da godišnje proizvede više od 400 milijardi podatkovnih točaka — no bez prikupljanja i organizacije ti se podaci ne mogu iskoristiti za donošenje boljih odluka.
