EU Agencija za borbu protiv pranja novca (AMLA): Blizu cilja

Prosinac 2023.

Dana 13. prosinca 2023., zakonodavci EU-a objavili objavili su da su postigli privremeni dogovor o zakonodavstvu kojim se osniva nova EU Agencija za borbu protiv pranja novca (AMLA), kao i o elementima šireg paketa za borbu protiv pranja novca. Time je zaključen višemjesečni intenzivni „trilog“ – pregovori između Europske komisije (EK), Europskog parlamenta (EP) i Vijeća EU-a o sveobuhvatnoj reformi pravila EU-a za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma (AML/CFT).

EK je prvi put predložila AML paket reformi 2021. godine, s ciljem poboljšanja otkrivanja sumnjivih transakcija i aktivnosti te zatvaranja pravnih rupa koje omogućuju pranje novca i financiranje terorizma putem financijskog sustava. Najistaknutiji dio paketa bila je upravo uspostava AMLA-e, koja bi podigla standarde nadzora i koordinirala borbu protiv nezakonitih financijskih tokova diljem Europe.

Sažetak AML paketa (2021.) uključuje četiri ključna stupa:

• Osnivanje AMLA

Središnja institucija novog nadzornog sustava EU-a za AML/CFT. Izravni nadzor nad najrizičnijim institucijama. Razvoj tehničkih standarda za novu regulativu.

• Nova Uredba o borbi protiv pranja novca 

To tighten and harmonise AML/CFT rules (e.g. on beneficial ownership registers, customer due diligence and AML governance) across the EU

• Nova Direktiva o borbi protiv pranja novca (AMLD6)

Ažuriranje pravila za nacionalna nadzorna tijela i financijsko-obavještajne jedinice (FIU)

• Amendments to the Transfer of Funds Regulation

Proširenje pravila o praćenju transakcija na kripto-imovinu (dogovoreno u travnju 2023.)

Iako puni detalji dogovora još nisu objavljeni, poznate su ključne značajke:

• AMLA će izravno nadzirati do 40 financijskih institucija s najvišim rizikom od pranja novca ili financiranja terorizma, uključujući barem jednu iz svake države članice. Ovo je proširenje u odnosu na prvotni prijedlog EK-a (12–20 institucija).
• Institucije koje će biti pod izravnim nadzorom AMLA-e bit će one koje posluju u najmanje 6 država članica, uključujući pružatelje usluga povezanih s kripto-imovinom. AMLA će definirati kriterije za odabir tih institucija.
• Izravni nadzor provodit će se putem zajedničkih nadzornih timova (JST) koje vodi AMLA, a uključuju i osoblje nacionalnih tijela.
• Osim izravnog nadzora, AMLA će koordinirati nadzor nad ostalim institucijama i imati ovlast za donošenje obvezujućih odluka u slučaju neslaganja među nacionalnim tijelima.
• AMLA će također koordinirati rad nacionalnih FIU jedinica, podržavati zajedničke analize i upravljati platformom za razmjenu informacija FIU.net.

Otvoreno pitanje: gdje će biti sjedište AMLA-e?

Jedino preostalo pitanje je lokacija sjedišta AMLA-e, o čemu će se odlučivati u zasebnim pregovorima između EK-a, EP-a i Vijeća. Ovo je prvi put da se o lokaciji EU agencije odlučuje na ovaj način, nakon presude Suda EU-a iz srpnja 2022. kojom se traži da se takve odluke donose redovnim zakonodavnim postupkom.

Devet gradova kandidiralo se za domaćinstvo AMLA-e: Bruxelles, Dublin, Frankfurt, Madrid, Pariz, Riga, Rim, Beč i Vilnius. Iako ima mnogo nagađanja, trenutno je nemoguće predvidjeti koji će grad biti odabran.

Nakon postignutog trilateralnog dogovora i u iščekivanju odluke o lokaciji sjedišta AMLA-e, pravni tekstovi Uredbe o AMLA-i i ostatka AML paketa pripremaju se za službeno usvajanje od strane Europskog parlamenta i Vijeća početkom sljedeće godine. AMLA bi tada trebala započeti s radom tijekom 2024., a izravni nadzor nad institucijama visokog rizika očekuje se 2026./2027. godine.

S obzirom na to da će AMLA izravno nadzirati relativno mali broj financijskih institucija, očekuje se da će njezin glavni utjecaj biti neizravan, putem utjecaja na nacionalna nadzorna tijela (koja će i dalje nadzirati većinu financijskih institucija u EU-u) te putem obvezujućih tehničkih standarda (ITS/RTS) koje AMLA može donositi i koji će se primjenjivati i na institucije koje nisu pod njezinim izravnim nadzorom.

Za uspjeh, AMLA će morati iskoristiti svoje ovlasti u izradi pravila i koordinaciji kako bi uskladila nadzorne prakse i podigla standarde diljem EU-a.

Dva ključna prioriteta u početnoj fazi rada AMLA-e:

• Razvoj tehničkih standarda 
  EU koordinacijska skupina za AML već je identificirala 80 tehničkih standarda (ITS/RTS) potrebnih za detaljnu razradu novog jedinstvenog AML/CFT pravilnika.
• Uspostava nadzornih politika i procesa 
  To uključuje izgradnju struktura zajedničkih nadzornih timova (JST), definiranje načina suradnje s nacionalnim AML tijelima i sklapanje memoranduma o razumijevanju s drugim EU i trećim nadzornim tijelima.

Početni rad AMLA-e vjerojatno će se temeljiti na horizontalnom istraživanju postojećih AML pravila i nadzornih praksi diljem Europe. AMLA će također koristiti iskustvo Europske središnje banke (ESB) u uspostavi Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM), a nekoliko viših ESB-ovih stručnjaka već je upućeno u radnu skupinu EK-a za AMLA-u.

Iako se početak izravnog nadzora AMLA-e čini dalekim – i još je prerano znati koje će točno institucije biti među 40 pod njezinim izravnim nadzorom – sve banke i financijske institucije, neovisno o tome hoće li biti izravno nadzirane, trebale bi se pripremiti za strože AML zahtjeve i intenzivniji nadzor.

Ključni koraci pripreme uključuju:

Detaljnu analizu postojećih politika i praksi po državama u odnosu na nove zahtjeve

Uspostavu koherentnih i konsolidiranih AML kontrola i upravljanja koje pokrivaju sve poslovne linije unutar EU-a

Uloga ESB-a

Iako ESB nije AML nadzorno tijelo, prepoznaje da će učinkovita suradnja između bonitetnih i AML nadzornika biti ključna za uspjeh obje funkcije. ESB je uspostavio mrežu za suradnju i razmjenu informacija s oko 50 europskih AML tijela te internu AML koordinacijsku funkciju kao središte stručnosti i kontaktna točka za AML pitanja.

ESB je također ažurirao svoj nadzorni pristup rizicima pranja novca u okviru SREP-a (Proces nadzorne provjere i ocjene), što utječe na ocjene i kapitalne zahtjeve (Stupac 2). Dakle, AMLA neće biti jedini akter, već će AML ostati dio šireg nadzora ESB-a nad upravljanjem rizicima i korporativnim upravljanjem banaka.