Samit je okupio svjetske lidere i ključne aktere s ciljem unapređenja rješavanja klimatskih izazova, donoseći niz prelomnih odluka usmjerenih na borbu protiv klimatske krize. Glavna tema ove godine bila je – klimatsko finansiranje.
Jedan od najvažnijih ishoda konferencije bilo je pokretanje Baku Finance Goal-a, ambicioznog plana čiji je cilj mobilizacija 1,3 triliona dolara godišnje do 2035. godine za klimatske akcije u zemljama u razvoju. Prema ovom planu, razvijene zemlje bi trebalo da preuzmu vodeću ulogu u obezbjeđivanju finansijskih sredstava, sa najmanje 300 milijardi dolara godišnje, dok bi ostatak trebalo da bude dopunjen kroz kombinaciju javnih i privatnih izvora, uključujući multilateralne razvojne banke i bilateralne sporazume. Cilj je smanjenje klimatskih nejednakosti kroz ulaganja u obnovljive izvore energije, adaptaciju na klimatske promjene i otpornu infrastrukturu.
Jedan od ključnih zaključaka sa COP29, posebno relevantan za Crnu Goru i region, jeste operacionalizacija međunarodnih tržišta ugljen-dioksida, uz uspostavljanje sistema trgovine uglјeničnim kreditima (eng. carbon credits). Ovaj mehanizam otvara nove mogućnosti za kompanije u regionu da učestvuju u globalnim klimatskim inicijativama, smanjujući svoje emisije kroz međunarodnu saradnju i investicije u održive projekte.
Ključ za održivi privredni rast u Crnoj Gori je priprema za uključivanje u ovaj sistem kroz razvoj strategija za smanjenje emisija i identifikovanje prilika za korišćenje uglјeničnih kredita, u skladu sa međunarodnim standardima. Takođe, pristup međunarodnim fondovima za klimatske akcije – kao što je Fond za gubitke i štete (eng. Fund for Responding to Loss and Damage) – pruža šansu za dodatni razvoj održivih inicijativa, kroz tehničku podršku i finansiranje projekata prilagođavanja.
Još jedan značajan segment sa samita – Deklaracija o vodi za klimatsku akciju (eng. Declaration on Water for Climate Action) – dobio je pažnju skoro 50 zemalja. Iako Crna Gora nije među potpisnicama, važno je istaći ključnu ulogu vode u strategijama za adaptaciju i smanjenje rizika od klimatskih katastrofa. Turizam, kao važan sektor crnogorske ekonomije, bio je u fokusu posebne deklaracije o usklađivanju turističkih praksi sa klimatskim ciljevima, naglašavajući potrebu za smanjenjem emisija i jačanjem otpornosti lokalnih zajednica.
Kao zemlja koja se suočava sa izazovima u oblasti upravljanja vodnim resursima i klimatskim promjenama, Crna Gora može imati višestruku korist od proaktivnog pristupa u jačanju otpornosti infrastrukture i lokalnih zajednica. U bliskoj budućnosti, kao potpisnica Pariskog sporazuma, očekuje se razvoj strategije za održivo upravljanje vodama i potencijalno uključivanje ciljeva vezanih za vodu u Nacionalno utvrđene doprinose (NDCs). To bi obuhvatilo projekte za adaptaciju, povećanje otpornosti na klimatske ekstreme i korišćenje međunarodnih mehanizama finansiranja.
Kroz djelovanje u oblastima kao što su održiva energija, klimatske finansije i adaptacija, KPMG razvija usluge koje pomažu privredi da se pozicionira kao regionalni lider energetske tranzicije, doprinoseći globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Povezujući globalne inicijative sa lokalnim potrebama, pravovremene konsultacije i strateško djelovanje mogu igrati ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti koja je ekološki i ekonomski održiva – za Crnu Goru i šire.
