Klimatski cilj EU-a za 2040

Europska komisija je 2. srpnja 2025. predložila izmjenu Zakona o klimi EU-a (otvara se u novoj kartici ) e1b5a957-c6b9-4cb2-a247-bd28bf675db6_en radi uspostave pravno obvezujućeg cilja (otvara se u novoj kartici)  2040 climate target - Climate Action - European Commission smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (GHG) za 90 % do 2040. u odnosu na razine iz 1990. godine. Ovaj prijedlog usklađen je s dugoročnim ciljem klimatske neutralnosti EU-a te ispunjava obvezu iz Zakona o klimi za predlaganje međucilja nakon prve globalne procjene provedbe Pariškog sporazuma.

Cilj za 2040. nadovezuje se na trenutačni obvezujući cilj EU-a za 2030. od najmanje 55 % smanjenja emisija te ima za cilj usmjeriti EU prema klimatskoj neutralnosti do 2050. godine. Za razliku od prethodnih okvira, prijedlog za 2040. stavlja naglasak na fleksibilnost, troškovnu učinkovitost i pragmatične pristupe, uzimajući u obzir promjenjive gospodarske, tehnološke i geopolitičke okolnosti.

Predloženi cilj za 2040. još mora proći raspravu i biti usvojen u Europskom parlamentu i Vijeću kroz redovni zakonodavni postupak. Nakon usvajanja, očekuje se da će činiti okosnicu ažuriranog nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC), koji treba biti dostavljen do rujna 2025., uoči konferencije COP30 u Belému u Brazilu.

1. Korištenje međunarodnih ugljičnih kredita (članak 6. Pariškog sporazuma)

Počevši od 2036. godine, EU bi mogao dopustiti korištenje visokokvalitetnih međunarodnih ugljičnih kredita za kompenzaciju emisija. Njihova uporaba ograničena je na najviše tri posto neto emisija stakleničkih plinova EU-a iz 1990., čime se osigurava ograničeno oslanjanje na vanjske kompenzacijske mehanizme.

Stroga regulativa na razini EU-a definirat će podrijetlo, kriterije kvalitete, razinu transparentnosti i uvjete stjecanja tih kredita kako bi se osigurala njihova okolišna vjerodostojnost. Važno je naglasiti da prijedlog predviđa ograničen pristup međunarodnim kreditima na države članice (odnosno javni sektor), pri čemu su privatna poduzeća obuhvaćena EU sustavom trgovanja emisijama (ETS) isključena. Ova razlika još nije u potpunosti razjašnjena te će zahtijevati dodatnu pravnu i političku analizu kako bi se utvrdilo hoće li i na koji način privatni sektor moći sudjelovati.

2. Uključivanje trajnog uklanjanja ugljika u EU ETS

Zakonska revizija izričito uključuje trajno uklanjanje stakleničkih plinova (carbon removals) unutar teritorija EU-a kao alat za kompenzaciju preostalih emisija — onih koje nije moguće u potpunosti eliminirati ni do 2050. godine. Ovaj mehanizam usmjeren je na sektore u kojima smanjenje emisija nije tehnički ili ekonomski izvedivo, poput određenih industrijskih procesa.

Prihvatljiva uklanjanja moraju biti u skladu s budućim Okvirom za certificiranje uklanjanja ugljika (CRCF) i pripadajućim standardima EU-a kako bi se osigurala njihova trajnost i dodatnost. Njihova uporaba bit će ograničena kako bi nadopunjavala, a ne zamjenjivala aktivne napore dekarbonizacije tijekom tranzicije. Uklanjanja izvan EU-a trenutačno nisu obuhvaćena ovim mehanizmom.

Iako uklanjanje ugljika trenutačno nije uključeno u EU ETS, Europska komisija će do 2026. izvijestiti o mogućnostima integracije negativnih emisija u sustav trgovanja emisijama. Hvatanje i skladištenje ugljika (CCS) za fosilne emisije već je obuhvaćeno ETS-om putem Direktive o CCS-u. U skladu s tim, Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje Commission launches public consultation on the EU Emissions Trading System and the Market Stability Reserve - Climate Action  (otvara se u novoj kartici) koje razmatra proširenje opsega ETS-a.

3. Međusektorska fleksibilnost i troškovna učinkovitost

Prijedlog potiče veću fleksibilnost između sektora, omogućujući državama članicama uravnoteženje emisijskih putanja kroz nadmašivanje ciljeva u pojedinim sektorima i kompenzaciju slabijih rezultata u drugima.

Primjerice, slabiji rezultati u sektoru korištenja zemljišta, promjene namjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) mogu se nadoknaditi boljim rezultatima u gospodarenju otpadom ili smanjenjem emisija u prometu.

Svjesna da postizanje smanjenja od 90 % zahtijeva više od regulatornih obveza, Komisija je predstavila paket poticajnih mjera za potporu industriji i ulagačima.

To uključuje novo usvojeni okvir državnih potpora za čistu industriju New State aid framework enables support for clean industry (otvara se u novoj kartici), koji omogućuje državama članicama ciljanu potporu razvoju čistih tehnologija i industrijskoj dekarbonizaciji.

Pojednostavljenje CBAM mehanizma  Political agreement to simplify and strengthen the Carbon Border Adjustment Mechanism (CBAM)  (otvara se u novoj kartici) predstavlja još jedan ključan element, pri čemu se oko 90 % uvoznika izuzima od obveza izvještavanja uz očuvanje integriteta sustava. Tijekom godine očekuju se zakonodavni prijedlozi za rješavanje „curenja ugljika” u izvozu.

Komisija je također objavila Preporuku o poreznim poticajima (otvara se u novoj kartici) European Commission makes recommendations on tax incentives to accelerate the Clean Industrial Transition - Taxation and Customs Union, kojom se potiče uvođenje mjera poput ubrzane amortizacije i poreznih olakšica radi privlačenja privatnih ulaganja u čiste tehnologije. Istodobno su objavljene smjernice za optimizaciju postupaka izdavanja dozvola za obnovljive izvore energije i potporu ugovorima o kupnji električne energije (PPA).

Dodatne mjere uključuju pokretanje pilot-programa Banke za industrijsku dekarbonizaciju, izradu akcijskog plana za kemijsku industriju te sektorske dijaloge o dekarbonizaciji. Revizija višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) dodatno će razjasniti dostupne izvore financiranja.

Iako još nije pravno obvezujući, cilj za 2040. jasno određuje smjer budućih klimatskih politika. Poduzeća trebaju prilagoditi svoje strategije dekarbonizacije nakon 2030., preispitati investicijske rizike te iskoristiti mogućnosti koje donose novi poticaji i financijski instrumenti EU-a.

Predložene fleksibilnosti donose olakšanje, ali i dodatnu složenost. Potrebno je razumjeti mehanizme vrednovanja i verifikacije uklanjanja emisija u okviru ETS-a, učinkovito primijeniti međusektorske kompenzacijske mehanizme te upravljati međunarodnim ugljičnim kreditima.

U nadolazećim mjesecima prijedlog će biti predmet pregovora u Europskom parlamentu i Vijeću. Ključno će biti pratiti hoće li cilj od 90 % biti potvrđen, kako će se regulirati fleksibilnosti te kako će se definirati cilj za 2035. godinu. Ove odluke znatno će utjecati na investicijsku sigurnost i strateško planiranje u nadolazećem razdoblju.