1. siječnja 2023.
- izmjene i dopune Zakona o radu,
- novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama te
- novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada
stupaju na snagu i uvode brojne novosti u radnim odnosima.
U nastavku iznosimo glavne novosti koje se odnose na prava i obveze iz radnih odnosa.
Izmjene i dopune Zakona o radu
Ugovori o radu na određeno vrijeme
- Uz određene iznimke, ograničeno je trajanje (najdulje tri godine) i broj ugovora sklopljenih određeno vrijeme (najviše tri uzastopna ugovora).
- Radnik koji kod istog poslodavca radi najmanje šest mjeseci temeljem ugovora o radu na određeno vrijeme ima pravo zatražiti sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a poslodavac je dužan u pisanom obliku obrazložiti razloge u slučaju odbijanja zahtjeva radnika.
Obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu
- Proširena je lista podataka koje mora sadržavati ugovor o radu te između ostalog uključuje podatke o:
- bruto plaći, uključujući bruto iznos osnovne odnosno ugovorene plaće, dodacima te ostalim primicima za obavljeni rad i razdobljima isplate tih i ostalih primitaka na temelju radnog odnosa na koja radnik ima pravo;
- datumu sklapanja ugovora o radu i datuma početka rada.
Zakonsko uređenje „rada na daljinu“ i „rada na izdvojenom mjestu rada“
- Glavna razlika između rada na daljinu i rada na izdvojenom mjestu rada je ta da se rad na daljinu uvijek obavlja putem informacijsko-komunikacijske tehnologije pri čemu radnik ima pravo samostalno određivati gdje će se rad obavljati, dok u slučaju rada na izdvojenom mjestu rada, izdvojeno mjesto rada mora biti određeno (npr. rad će se obavljati kod kuće radnika).
- Dodatno, ako radnik ugovoreni posao obavlja na izdvojenom mjestu rada u trajanju dužem od sedam dana tijekom jednog kalendarskog mjeseca, ugovor o radu mora sadržavati podatke o sredstvima rada te o naknadi troškova nastalih zbog obavljanja posla, dok iste odredbe nisu obvezne u slučaju rada na daljinu.
- U slučaju važnih osobnih potreba (kao što su bolest, trudnoća, roditeljske obveze prema djeci do navršene osme godine života ili pružanja osobne skrbi članu uže obitelji), radnici mogu zatražiti privremeno obavljanje posla na izdvojenom mjestu rada; ako poslodavac odbije radnikov zahtjev, dužan je u pisanom obliku obrazložiti razloge odbijanja.
Dodatni rad
- Za dodatni rad kod drugog poslodavca (u trajanju do osam sati tjedno) više nije potrebna suglasnost matičnog poslodavca.
Privremeno zapošljavanje
- Uvedena su nova pravila i obveze agencije u vezi s privremenim zapošljavanjem.
Probni rad
- Najduže trajanje probnog rada je i dalje šest mjeseci, ali se probni rad može produžiti ako je tijekom njegovog trajanja radnik bio privremeno odsutan (npr. zbog privremene nesposobnosti za rad ili rodiljnog dopusta).
Ravnoteža između poslovnog i privatnog života
- Poslodavac mora voditi računa o ravnoteži između privatnog i poslovnog života radnika i ne smije radnike kontaktirati tijekom korištenja prava na odmore i dopuste („pravo na nedostupnost“), osim u slučaju prijeke potrebe ili ako se zbog prirode posla komunikacija s radnikom ne može isključiti.
Neplaćeni dopust i odsutnost s posla
- Radnici imaju pravo na „neplaćeni dopust“ u ukupnom trajanju od pet dana godišnje (radi pružanja skrbi članu uže obitelji) te pravo na „odsutnost s posla“ uz naknadu plaće jedan dan u kalendarskoj godini (kada je potrebna njegova trenutna nazočnost zbog osobito važnog obiteljskog razloga).
Plaća
- Plaća mora biti ugovorena u bruto iznosu.
- Propisana je definicija plaće i njezini sastojci, kao i druge obveze u vezi s obračunom i isplatom plaće.
Pravo na povećanje plaće za rad nedjeljom
- Radnici imaju pravo na povećanje plaće u iznosu od najmanje 50% za svaki sat rada nedjeljom.
Primici radnika na temelju radnog odnosa koji se ne smatraju plaćom
- Primici koje poslodavac isplaćuje kao materijalno pravo iz radnog odnosa (jubilarna nagrada, regres, božićnica i sl.);
- Primici koje poslodavac isplaćuje radniku, a koji predstavljaju naknadu troška.
S obzirom da se navedeni primitci ne smatraju plaćom potrebno ih je jasno odvojiti od plaće i naknade plaće jer se isti ne uzimaju kod izračuna prosjeka radi isplate naknade plaće u slučaju godišnjeg odmora, naknade za vrijeme nezaposlenosti, otpremnine, eventualne ovrhe na plaći radnika, itd.
Dostava u elektroničkom obliku
- Poslodavac može izvršiti dostavu odluka i drugih isprava u elektroničkom obliku, pod uvjetom da su iste dostupne radniku, da se mogu ispisati i pohraniti te da poslodavac zadrži dokaz da ih je radniku dostavio odnosno da ih je radnik primio.
Zaštita dostojanstva radnika
- Poslodavci koji zapošljavaju više od 75 radnika dužni su imenovati dvije osobe različitog spola koje su ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Rad putem digitalnih radnih platformi
- Uvodi se rad putem digitalnih radnih platformi kao novi oblik rada, a odredbe kojima se isti uređuje stupaju na snagu 1. siječnja 2024.
Obveza usklađivanja pravilnika o radu
- Poslodavci su dužni uskladiti pravilnike o radu s odredbama izmijenjenog Zakona o radu najkasnije do 1. srpnja 2023.
Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama
- Osim izmjena koje su nedavno uvedene (očinski dopust u trajanju od deset radnih dana i nemogućnost prenošenja dva mjeseca roditeljskog dopusta na drugog roditelja), značajno je povećana naknada za roditeljski dopust (nakon što dijete navrši šest mjeseci).
- Uvedene su i odredbe u vezi s pravom na rad s polovicom punog radnog vremena, kao i pravima radnice koja doji dijete.
Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada
- Uvodi se nekoliko mehanizama prevencije i sankcioniranja neprijavljenog rada.
- Ako nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenog rada, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca posljednjih šest mjeseci (osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže nedvojbeno proizlazi drugačije). U tom slučaju inspektor će poslodavcu naložiti podnošenje prijave na obvezno mirovinsko osiguranje, kao i uplatu iznosa od 2.650 eura za svakog neprijavljenog radnika (iznos uplate se povećava u slučaju ponovnog utvrđivanja neprijavljenog rada kod istog poslodavca).
- Ministarstvo rada uspostavlja i vodi jedinstvenu elektroničku evidenciju rada, kao i javno dostupan popis poslodavaca koji nisu u prekršaju te popis poslodavaca kojima je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada.
- Hrvatski zavod za zapošljavanje vodi evidenciju neaktivnih osoba u elektroničkom obliku.
- Predviđeno je da ugovaratelj solidarno odgovora za obveze koje njegov pod-ugovaratelj kao poslodavac ima prema svojim radnicima (uz određene iznimke).
Kao rezultat svih navedenih izmjena radnog zakonodavstva u Hrvatskoj, poslodavcima u Hrvatskoj su nametnute određene obveze.
U svrhu usklađenja s novim zakonskim zahtjevima, poslodavci bi trebali razmotriti poduzimanje sljedećih radnji:
- pregled i izmjena postojećih pravilnika o radu najkasnije do 1. srpnja 2023;
- imenovanje dviju osoba odgovornih za zaštitu dostojanstva radnika najkasnije do 1. srpnja 2023. (primjenjivo samo na poslodavce koji zapošljavaju više od 75 radnika);
- pregled postojećih ugovora o radu i politika ljudskih resursa te osiguravanje njihove usklađenosti s izmijenjenim radnim zakonodavstvom
Slobodno nas kontaktirajte ako trebate bilo kakvu pomoć ili pojašnjenje u vezi s gore navedenim.
Paul Suchar
Partner
Tel. +385 1 5390 032
psuchar@kpmg.com
Hrvoje Pajtak
Odvjetnik
Tel. +385 1 5390 062
hpajtak@kpmg.com
Mihaela Koren Šola
Odvjetnica
Tel. +385 1 5390 140
mkoren@kpmg.com
Lucija Maričić
Odvjetnica
Tel. +385 1 5390 285
lmaricic@kpmg.com
Odvjetničko društvo Pajtak & Delija d.o.o. u suradnji s KPMG Legal s.r.o. advokátní kancelář
Ivana Lučića 2A/17
Tel: +385 (0)1 5390 062
Fax: +385 (0)1 5390 111
hpajtak@kpmg.com
sdelija@kpmg.com
www.kpmg.hr
