ZAKON O STRANCIMA

Novi Zakon o strancima regulira uvjete ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca koji su državljani trećih zemalja¹ u Republici Hrvatskoj.

• Ukinut sustav godišnjih kvota – uvodi se test tržišta rada
  

Sustav godišnjih kvota za izdavanje dozvola za boravak i rad (DBR) državljana trećih zemalja odlazi u povijest. 

Od 1. siječnja 2021., prije podnošenja zahtjeva za DBR, poslodavac je najprije dužan obratiti se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) i zatražiti provedbu testa tržišta rada. Test tržišta rada obuhvaća provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada ako u evidenciji nezaposlenih osoba ima osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca. HZZ je dužan provesti test tržišta rada i o njegovom rezultatu obavijestiti poslodavca najkasnije u roku od 15 dana od dana traženja poslodavca. 

Ako je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba nema osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih osoba u zemlji, poslodavac može zatražiti izdavanje DBR u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada.

Poslodavac nakon toga podnosi zahtjev za izdavanje DBR nadležnoj policijskoj postaji. Policijska postaja će zatim po službenoj dužnosti zatražiti izdavanje mišljenja HZZ. 

Iako nije propisano u kojem roku HZZ mora izdati svoje mišljenje, propisano je da o zahtjevu za izdavanje DBR policijska postaja odlučuje rješenjem u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Iz navedenog proizlazi da bi se HZZ o izdavanju pozitivnog ili negativnog mišljenja svakako trebao očitovati u roku koji policijskoj postaji omogućuje pravovremeno rješavanje zahtjeva. 

Zakon također propisuje uvjete koje poslodavac mora ispunjavati kako bi mogao dobiti pozitivno mišljenje HZZ-a (npr. određeni broj zaposlenih državljana EGP-a, nepostojanje dugovanja po osnovi javnih davanja).

Način i postupak provođenja testa tržišta rada te izdavanja mišljenja HZZ-a trebali bi biti regulirani pravilnicima – rok za donošenje provedbenih propisa temeljem Zakona o strancima je do 30.06.2021. godine.

• Izdavanje DBR za zanimanja za koja nije potreban test tržišta rada
  

Upravno vijeće HZZ je do 8. siječnja 2021. dužno donijeti odluku o zanimanjima za koja poslodavac nije dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada (npr. deficitarna zanimanja, strateški investicijski projekti). 

• Izdavanje DBR bez tržišta rada i mišljenja HZZ-a

Test tržišta rada i pozitivno mišljenje HZZ nisu potrebni: 

• ako se radi o zapošljavanju sezonskog radnika u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu na području Republike Hrvatske u trajanju do 90 dana tijekom kalendarske godine,
• ako se radi o produljenju DBR za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje, 
• u jednom od 30 slučajeva taksativno navedenih u Zakonu. Ovi slučajevi u velikoj mjeri odgovaraju slučajevima u kojima se temeljem starog Zakona o strancima DBR izdavala izvan godišnje kvote (npr. ključno osoblje, samozapošljavanje u vlastitom trgovačkom društvu ili obrtu, EU plava karta, ali i premještaji unutar društva). 

• Potvrda o prijavi rada
  

Smanjen je broj djelatnosti koje se mogu obavljati temeljem potvrde o prijavi rada. Potvrda o prijavi rada može se izdati u trajanju do 30 ili do 90 dana u kalendarskoj godini (ovisno o vrsti posla).

• Privremeni boravak digitalnih nomada

Zakon uvodi novu kategoriju državljana trećih zemalja koji mogu regulirati privremeni boravak – digitalne nomade.

Digitalni nomad je državljanin treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove, odnosno ne pruža usluge poslodavcima na području Republike Hrvatske. 

Digitalni nomad može u Republici Hrvatskoj regulirati privremeni boravak najduže na godinu dana, nakon čega mora imati prekid od najmanje 6 mjeseci da bi ponovno mogao regulirati privremeni boravak po istoj osnovi. 

• Dugotrajna (D) viza

Zakon regulira institut dugotrajne vize (D) koja se izdaje državljaninu treće zemlje kojemu je za ulazak potrebna kratkotrajna viza, a ima odobrenje privremenog boravka odnosno izdanu DBR u Hrvatskoj.

• Pravomoćna neosuđivanost

Državljanin treće zemlje koji po prvi put podnosi zahtjev za odobrenje privremenog boravka mora priložiti dokaz da nije pravomoćno osuđen za kaznena djela iz matične države ili države u kojoj je boravio duže od godine dana neposredno prije dolaska u Hrvatsku. Za određene kategorije državljana trećih zemalja postoji izuzetak od ovog zahtjeva.

[1] Državljanin treće zemlje je osoba koja nema državljanstvo države članice EU, EGP-a ili Švicarske Konfederacije

ZAKON O UPUĆIVANJU RADNIKA U REPUBLIKU HRVATSKU I PREKOGRANIČNOJ PROVEDBI ODLUKA O NOVČANOJ KAZNI

Zakonom se po prvi put na cjelovit način reguliraju pitanja rada upućenih radnika, uzimajući u obzir tri EU direktive: direktivu 96/71, direktivu 2014/67 te direktivu 2018/957 („Direktive“), s ciljem poboljšavanja položaja upućenih radnika.

Na koga se Zakon primjenjuje, i tko je upućeni radnik?

·       Zakon se primjenjuje na strane poslodavce (sa sjedištem u EGP, Švicarskoj i trećim zemljama) koji upućuju svoje radnike na rad u Republiku Hrvatsku na ograničeno razdoblje u okviru privremenog ili povremenog prekograničnog pružanja usluga:

a)       za svoj račun i pod svojim vodstvom, na temelju ugovora sklopljenog između stranog poslodavca i korisnika usluge u RH kojem je usluga namijenjena

b)      u svoju podružnicu ili u društvo u vlasništvu iste grupe kojoj pripada i strani poslodavac, ili

c)       ustupa radnika kao agencija za privremeno zapošljavanje korisniku sa sjedištem u RH,
pod uvjetom da za vrijeme upućivanja između stranog poslodavca i radnika postoji radni odnos.

Koji uvjeti rada se jamče upućenom radniku?

·       Upućenom radniku jamče se sljedeći uvjeti rada, i to na razini propisanoj zakonom i propisima RH te kolektivnih ugovora čija je primjena u Hrvatskoj proširena (pod uvjetom da je za radnika to povoljnije od prava koje se inače primjenjuje na radni odnos), počevši od prvog dana njegovog rada u Hrvatskoj:

-          najduže trajanje radnog vremena i najkraće trajanje odmora,

-          najkraće trajanje plaćenog godišnjeg odmora,

-          naknada za obavljeni rad, uključujući povećanu naknadu za prekovremeni rad,

-          zaštitu zdravlja i sigurnost na radu,

-          zaštitne mjere za rad trudnica, žena koje su nedavno rodile odnosno doje te maloljetnih radnika,

-          uvjete ustupanja preko agencija za privremeno zapošljavanje,

-          jednako postupanje prema ženama i muškarcima i drugu zaštitu od diskriminacije,

-          dodatak ili naknadu za troškove putovanja, hrane i smještaja,

-          kvalitetu smještaja u mjeri na koju ima pravo domaći radnik. 

·       Ako upućivanje traje duže od 12 mjeseci (odnosno duže od 18 mjeseci ako je odobreno produženje za dodatnih 6 mjeseci), primjenjuju se i svi drugi uvjeti rada koji se prema zakonu, propisu i proširenom kolektivnom ugovoru primjenjuju na domaće radnike (osim onih kojima se reguliraju formalnosti vezane uz sklapanje i prestanak ugovora o radu, zabranu tržišnog natjecanja te sustav dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje).

Administrativne obveze stranog poslodavca

·       Prije početka upućivanja, strani poslodavac dužan je Inspektoratu rada podnijeti izjavu o upućivanju. U izjavi o upućivanju mora imenovati osobu u Hrvatskoj koja će čuvati propisane dokumente vezane uz radni odnos upućenog radnika, kao i osobu u Hrvatskoj ovlaštenu za primanje pismena koja će surađivati s nadležnim tijelima te po potrebi primati i slati dokumente, zahtjeve, obavijesti i ostala pismena.

·       Pored dokumentacije koja se dosad morala čuvati u Hrvatskoj, za svakog upućenog radnika dodatno će se morati čuvati dokumentacija iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu te potvrda nadležnog tijela o obuhvaćenosti radnika inozemnim sustavom socijalnog osiguranja u razdoblju upućivanja.

·       Dokumentacija se  mora čuvati u Hrvatskoj dvije godine od završetka upućivanja (ranije: 5 godina od završetka upućivanja).

·       Strani poslodavac mora osobi za primanje pismena i osobi koja će čuvati propisanu dokumentaciju izdati pisanu potvrde o njihovom ovlaštenju.

·       Sukladno Zakonu, Izjava o upućivanju ubuduće bi se trebala podnositi korištenjem online aplikacije (umjesto dosadašnjeg slanja na naznačenu email adresu).

Implikacije za hrvatske poslodavce

Hrvatski poslodavac mora voditi računa o tome da ne koristi rad stranog upućenog radnika koji nije zakonito zaposlen u inozemstvu.

Gledano iz perspektive hrvatskog poslodavca  koji upućuje svog radnika na rad u drugu državu članicu EU, potrebno je utvrditi na koji su način Direktive implementirane u nacionalno pravo predmetne države članice. Konkretno, hrvatski poslodavac prije upućivanja mora:

-          utvrditi zajamčene uvjete rada koji se na konkretnog radnika primjenjuju u određenoj državi, i to na razini zajamčenoj njezinim zakonom, propisima i primjenjivim kolektivnim ugovorima; utvrditi administrativne obveze koje za njega nastaju u svezi s upućivanjem, kako bi ih na vrijeme mogao ispuniti. 

Paul Suchar
Partner
Tel. +385 1 5390 032
psuchar@kpmg.com

Hrvoje Pajtak
Attorney at Law 
Tel. + 385 1 5390 062 
hpajtak@kpmg.com

Suzana Delija
Attorney at Law
Tel. + 385 1 5390 252
sdelija@kpmg.com